2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Kada sklapaju brak, bračni drugovi su obvezni odabrati režim bračne imovine. Mogu odabrati između režima zajednice imovine, režima zajedničkih obračunatih dobitaka ili režima odvojene imovine.

Ako bračni drugovi nisu odabrali bračnoimovinski režim pri stupanju u brak ili zaključenjem ugovora o bračnoj imovini, pretpostavlja se da je mjerodavan zakonski bračnoimovinski režim. Prema tom režimu imovina stečena tijekom njihova braka smatra se zajedničkom imovinom bračnih drugova.

U režimu zajednice imovine sljedeće se smatra odvojenom imovinom:

• osobne stvari (primjerice odjeća)
• imovina koju je svaki od bračnih drugova posjedovao prije braka
• imovina stečena tijekom braka raspolaganjem bez naplate, uključujući poklon ili dar nasljeđivanjem
• imovina stečena na temelju prava koje pripada odvojenoj imovini ili u zamjenu za odvojenu imovinu.

Dioba zajednice imovine je moguća samo ako je prestao režim zajedničke imovine (bilo smrću jednog od bračnih drugova, rastavom ili zaključivanjem bračnog ugovora uspostavljanjem drugačijeg režima imovine).

U režimu zajednički obračunatim dobicima i režimu odvojene imovine ne postoji zajednička imovina bračnih drugova.

Estonski Obiteljski zakon (Estonian Family Law Act)

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

U režimu zajednice imovine smatrat će se da je vlasništvo uključeno u zajedničku imovinu bračnih drugova sve dok se ne dokaže drukčije.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Popis imovine ne smije se uspostaviti u režimima zajednice imovine i odvojene imovine, ali treba se uspostaviti u režimu zajedničkih obračunatih dobitaka (vidi 5.3.).

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

U bračnoimovinskom režimu zajednice nerealiziranih kapitalnih dobitaka, nakon prestanka režima bračni drugovi svoja prava i obveze povezane s njihovom zajedničkom imovinom ostvaruju zajedno ili uz suglasnost drugoga bračnoga druga. Za transakcije koje se odnose na pokretnu imovinu ili na pravo koje pripada zajedničkoj imovini bračnih drugova pristanak drugoga bračnoga druga se pretpostavlja (suglasnost se ne pretpostavlja za pravne poslove vezane s nekretninama). Bračni drug se može upustiti u transakcije sa zajedničkom imovinom radi zadovoljenja svakodnevnih potreba obitelji i bez pristanka drugoga bračnoga druga.

Transakcija vezana sa zajedničkim nekretninama izvedena bez suglasnosti drugoga bračnoga druga je ništetna.

Bračni drugovi samostalno upravljaju svojom odvojenom imovinom i za svoj vlastiti račun te suglasnost drugoga bračnoga druga nije potrebna. Bračni drug čiji stan je odvojena imovina bračnih drugova, a koristi se za smještaj njihove obitelji ili ga koristi bračni drug koji nije njegov vlasnik i dodijeli ga na korištenje trećoj strani ili prekine pravni temelj na kojem se zasniva njegova uporaba uz suglasnost drugoga bračnoga druga pod uvjetom da je vlasništvo stana stečeno nakon 1.1. 2015. Pravna radnja bez suglasnosti drugoga bračnoga druga je ništetna. To se ne primjenjuje na stanove stečene prije 1.1. 2015.

U režimu zajednice nerealiziranih kapitalnih dobitaka imovina koja pripada bračnome druguje njegova/njezina imovina, kojom samo bračni drug koji joj je vlasnik može samostalno raspolagati (bez suglasnosti drugoga bračnoga druga) neovisno o tome je li imovina stečena prije ili tijekom njihova braka. Međutim, za ulaženje u transakcije vezane uz stan koji se koristi za smještaj njihove obitelji ili ga koristi bračni drug koji nije njegov vlasnik, potrebna je suglasnost potonjega. Ako se takva transakcija zaključuje bez suglasnosti bračnih drugova koji nije vlasnik, ona je ništetna i drugi bračni drug ima pravo podnijeti odštetni zahtjev koji proizlazi iz nevaljanosti njezinim raspolaganjem naspram treće strane.

Svaki bračni drug upravlja svojom odvojenom imovinom samostalno za svoj račun.

U režimu odvojene imovine u odnosu na njihove imovinske odnose bračni drugovi se tretiraju kao da nisu u braku, a svaki bračni drug upravlja i raspolaže svojom imovinom samostalno za svoj račun.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Neovisno o tome koji je bračnoimovinski režim odabran bračni drugovi solidarno snose obveze iz transakcija koje je zaključio jedan bračni drug za vođenje njihovog zajedničkog kućanstva, u interesu njihove djece ili da pokriju ostale redovne potrebe njihove obitelji (primjerice, ako jedan bračni drug uzme zajam u interesu njihove obitelji, onda je drugi bračni drug solidarno odgovoran). Iznos transakcije ne smije prelaziti razmjernu razinu životnog standarda bračnih drugova.

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Neovisno o tome koji je bračnoimovinski režim odabran bračni drug je odgovoran za obveze koje je napravio drugi bračni drug samo dok ovaj bračni drug može zastupati ili obvezati drugoga bračnoga druga njegovom/njezinom činidbom.

U režimu zajednice imovne bračni drugovi su u potpunosti odgovorni prema trećim stranama njihovom odvojenom i zajedničkom imovinom za sljedeće:

• obveze koje je napravio bilo koji od bračnih drugova radi zadovoljenja potreba njihove obitelji
• ispunjavanje solidarnih obveza koje je preuzeo drugi bračni drug
• obveze kod kojih se bračni drug usuglasio s trećim stranama da će biti odgovoran i njihovom odvojenom i zajedničkom imovinom (potrebna je suglasnost drugoga bračnih drugova).

U slučaju drugih obveza svaki bračni drug je odgovoran svojom odvojenom imovinom i jednom polovinom zajedničke imovine (odnosno njegovim/njezinim dijelom). Vjerovnik može zahtijevati podjelu zajedničke imovine ako je dokazano da odvojena imovina dužnikova bračnih drugova nije dostatna za naplatu njihovih obveza.

Print this topic

back to top